Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma / Monetarni sistem, finansijske organizacije i finansijsko poslovanje
*Službeni glasnik RS, broj 91/2019 **Službeni glasnik RS, broj 94/2024 Analiza rizika
Član 6.
Obveznik je dužan da u pismenoj formi izradi i redovno ažurira analizu rizika od pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje (u daljem tekstu: analiza rizika) u skladu sa ovim zakonom, smernicama koje donosi organ nadležan za vršenje nadzora nad primenom ovog zakona i procenom rizika od pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje izrađenom na nacionalnom nivou.
Analiza rizika iz stava 1. ovog člana mora da bude srazmerna prirodi i obimu poslovanja, kao i veličini obveznika, mora da uzme u obzir osnovne vrste rizika (rizik stranke, geografski rizik, rizik transakcije i rizik usluge) i druge vrste rizika koje je obveznik identifikovao zbog specifičnosti poslovanja.
Analiza rizika iz stava 1. ovog člana sadrži:
- 1) analizu rizika u odnosu na celokupno poslovanje obveznika;
- 2) analizu rizika za svaku grupu ili vrstu stranke, odnosno poslovnog odnosa, odnosno usluge koje obveznik pruža u okviru svoje delatnosti, odnosno transakcije.
Obveznik je dužan da analizu rizika iz stava 1. ovog člana dostavi Upravi i organima nadležnim za vršenje nadzora nad primenom zakona, na njihov zahtev, u roku od tri dana od dana ispostavljanja tog zahteva, osim ako organ nadležan za vršenje nadzora zahtevom ne odredi duži rok.
Na osnovu analize rizika iz stava 3. tačka 2) ovog člana obveznik svrstava stranku u jednu od sledećih kategorija rizika:
- 1) niskog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje pojednostavljene radnje i mere;
- 2) srednjeg rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje opšte radnje i mere;
- 3) visokog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje pojačane radnje i mere.
Obveznik internim aktima može, pored navedenih, predvideti i dodatne kategorije rizika, i odrediti adekvatne radnje i mere iz ovog zakona za te kategorije rizika.
Ministar nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministar), na predlog Uprave, bliže uređuje način i razloge na osnovu kojih obveznik svrstava stranku, poslovni odnos, uslugu koju pruža u okviru svoje delatnosti ili transakciju u kategoriju niskog rizika od pranja novca ili finansiranje terorizma, u skladu sa priznatim međunarodnim standardima.
Verzije ovog člana
Važeći tekst, od 14. 3. 2025.
Tekst do 14. 3. 2025., zamenjen brojem 19/2025
13 izmenjenih reči
Obveznik je dužan da u pismenoj formi izradi i redovno ažurira analizu rizika od pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje (u daljem tekstu: analiza rizika) u skladu sa ovim zakonom, smernicama koje donosi organ nadležan za vršenje nadzora nad primenom ovog zakona i procenom rizika od pranjanovcanovca, finansiranja terorizma i finansiranjaterorizmaširenja oružja za masovno uništenje izrađenom na nacionalnom nivou. Analiza rizika iz stava 1. ovog člana mora da bude srazmerna prirodi i obimu poslovanja, kao i veličini obveznika, mora da uzme u obzir osnovne vrste rizika (rizik stranke, geografski rizik, rizik transakcije i rizik usluge) i druge vrste rizika koje je obveznik identifikovao zbog specifičnosti poslovanja. Analiza rizika iz stava 1. ovog člana sadrži: 1) analizu rizika u odnosu na celokupno poslovanje obveznika; 2) analizu rizika za svaku grupu ili vrstu stranke, odnosno poslovnog odnosa, odnosno usluge koje obveznik pruža u okviru svoje delatnosti, odnosno transakcije. Obveznik je dužan da analizu rizika iz stava 1. ovog člana dostavi Upravi i organima nadležnim za vršenje nadzora nad primenom zakona, na njihov zahtev, u roku od tri dana od dana ispostavljanja tog zahteva, osim ako organ nadležan za vršenje nadzora zahtevom ne odredi duži rok. Na osnovu analize rizika iz stava 3. tačka 2) ovog člana obveznik svrstava stranku u jednu od sledećih kategorija rizika: 1) niskog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje pojednostavljene radnje i mere; 2) srednjeg rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje opšte radnje i mere; 3) visokog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje pojačane radnje i mere. Obveznik internim aktima može, pored navedenih, predvideti i dodatne kategorije rizika, i odrediti adekvatne radnje i mere iz ovog zakona za te kategorije rizika. Ministar nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministar), na predlog Uprave, bliže uređuje način i razloge na osnovu kojih obveznik svrstava stranku, poslovni odnos, uslugu koju pruža u okviru svoje delatnosti ili transakciju u kategoriju niskog rizika od pranja novca ili finansiranje terorizma, u skladu sa priznatim međunarodnim standardima.Tekst do 6. 12. 2024., zamenjen brojem 94/2024
10 izmenjenih reči
Obveznik je dužan da izradi i redovno ažurira analizu rizika od pranjanovcanovca, finansiranja terorizma i finansiranjaterorizmaširenja oružja za masovno uništenje (u daljem tekstu: analiza rizika) u skladu sa ovim zakonom, smernicama koje donosi organ nadležan za vršenje nadzora nad primenom ovog zakona i procenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma izrađenom na nacionalnom nivou. Analiza rizika iz stava 1. ovog člana mora da bude srazmerna prirodi i obimu poslovanja, kao i veličini obveznika, mora da uzme u obzir osnovne vrste rizika (rizik stranke, geografski rizik, rizik transakcije i rizik usluge) i druge vrste rizika koje je obveznik identifikovao zbog specifičnosti poslovanja. Analiza rizika iz stava 1. ovog člana sadrži: 1) analizu rizika u odnosu na celokupno poslovanje obveznika; 2) analizu rizika za svaku grupu ili vrstu stranke, odnosno poslovnog odnosa, odnosno usluge koje obveznik pruža u okviru svoje delatnosti, odnosno transakcije. Obveznik je dužan da analizu rizika iz stava 1. ovog člana dostavi Upravi i organima nadležnim za vršenje nadzora nad primenom zakona, na njihov zahtev, u roku od tri dana od dana ispostavljanja tog zahteva, osim ako organ nadležan za vršenje nadzora zahtevom ne odredi duži rok. Na osnovu analize rizika iz stava 3. tačka 2) ovog člana obveznik svrstava stranku u jednu od sledećih kategorija rizika: 1) niskog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje pojednostavljene radnje i mere; 2) srednjeg rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje opšte radnje i mere; 3) visokog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje pojačane radnje i mere. Obveznik internim aktima može, pored navedenih, predvideti i dodatne kategorije rizika, i odrediti adekvatne radnje i mere iz ovog zakona za te kategorije rizika. Ministar nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministar), na predlog Uprave, bliže uređuje način i razloge na osnovu kojih obveznik svrstava stranku, poslovni odnos, uslugu koju pruža u okviru svoje delatnosti ili transakciju u kategoriju niskog rizika od pranja novca ili finansiranje terorizma, u skladu sa priznatim međunarodnim standardima.Tekst do 1. 1. 2020., zamenjen brojem 91/2019
17 izmenjenih reči
Obveznik je dužan da izradi i redovno ažurira analizu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma (u daljem tekstu: analiza rizika) u skladu sa ovim zakonom, smernicama koje donosi organ nadležan za vršenje nadzora nad primenom ovogzakona.zakona i procenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma izrađenom na nacionalnom nivou. Analiza rizika iz stava 1. ovog člana mora da bude srazmerna prirodi i obimu poslovanja, kao i veličini obveznika, mora da uzme u obzir osnovne vrste rizika (rizik stranke, geografski rizik, rizik transakcije i rizik usluge) i druge vrste rizika koje je obveznik identifikovao zbog specifičnosti poslovanja. Analiza rizika iz stava 1. ovog člana sadrži: 1) analizu rizika u odnosu na celokupno poslovanje obveznika; 2) analizu rizika za svaku grupu ili vrstu stranke, odnosno poslovnog odnosa, odnosno usluge koje obveznik pruža u okviru svoje delatnosti, odnosno transakcije. Obveznik je dužan da analizu rizika iz stava 1. ovog člana dostavi Upravi i organima nadležnim za vršenje nadzora nad primenom zakona, na njihov zahtev, u roku od tri dana od dana ispostavljanja tog zahteva, osim ako organ nadležan za vršenje nadzora zahtevom ne odredi duži rok. Na osnovu analize rizika iz stava 3. tačka 2) ovog člana obveznik svrstava stranku u jednu od sledećih kategorija rizika: 1) niskog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje pojednostavljene radnje i mere; 2) srednjeg rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje najmanje opšte radnje i mere; 3) visokog rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenjuje pojačane radnje i mere. Obveznik internim aktima može, pored navedenih, predvideti i dodatne kategorije rizika, i odrediti adekvatne radnje i mere iz ovog zakona za te kategorije rizika. Ministar nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministar), na predlog Uprave, bliže uređuje način i razloge na osnovu kojih obveznik svrstava stranku, poslovni odnos, uslugu koju pruža u okviru svoje delatnosti ili transakciju u kategoriju niskog rizika od pranja novca ili finansiranje terorizma, u skladu sa priznatim međunarodnim standardima.
Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma: izmene od 2017